Kompleksna analiza

M015 (2+2+0) - 6 ECTS bodova

OSNOVNE INFORMACIJE

Kompleksna analiza izvodi se u ljetnom semestru druge godine sveučilišnog preddiplomskog studija matematike i sveučilišnog nastavničkog studija matematike i informatike. Cilj kolegija je predstaviti studentima klasičnu teoriju kompleksnih funkcija kompleksne varijable, te ih upoznati sa specifičnim svojstvima tih funkcija, uz naglašavanje bitnih razlika u odnosu na funkcije realnih varijabli.

Sadržaj kolegija možete dohvatiti na sljedećem linku (pdf).

	NASTAVNIK	KONZULTACIJE
VODITELJ KOLEGIJA	prof.dr.sc. Krešimir Burazin	Vrijeme konzultacija
ASISTENT	dr.sc. Ivana Crnjac	Vrijeme konzultacija

OSNOVNA LITERATURA

H. Kraljević, S. Kurepa, Matematička analiza 4/I, Funkcije kompleksne varijable, Tehnička knjiga
Zagreb,1986.

DODATNA LITERATURA

I. Ivanšić, Funkcije kompleksne varijable. Laplaceova transformacija. Liber, Zagreb, 1978.
A. Sveshnikov, A. Tikhonov, The theory of functions of a complex variable, Mir Publishers, Moscow, 1978.
B. Stanković, Teorija funkcija kompleksne promenjive, Naučna knjiga, Beograd, 1972.
Ž. Marković, Uvod u višu analizu II. Školska knjiga Zagreb, 1952.
Lj. Jarnjak, A. Rašidagić-Finci, M. Vuković, Zbirka zadataka iz teorije funkcija kompleksne promjenjive, IP Svjetlost, Sarajevo, 1975.

RASPORED PREDAVANJA I VJEŽBI

Izvedbeni program kolegija Kompleksna analiza realizira se s fondom od 60 sati (tjedno 2 sata predavanja i 2 sata vježbi). Pohađanje predavanja i vježbi je obavezno. Za točno vrijeme i raspored predavanja molimo vas da pratite stranicu rasporeda i Teams kanal. Za pristup Teams kanalu koristiti AAIEdu pristupne podatke i kod b4804r4.

	TERMIN	PREDAVAONICA
PREDAVANJA	Srijedom 8:30-10:00	D-2
VJEŽBE	Srijedom 10:30-12:00	D-2

PRAVILA POLAGANJA ISPITA

Studenti tijekom studija mogu pristupiti polaganju 2 kolokvija koji pokrivaju cijelo gradivo. Uspješno položeni kolokviji zamjenjuju pismeni dio ispita.

Da bi uspješno položio kolegij preko kolokvija/pismenog ispita, student mora skupiti barem 45 bodova, pri čemu na kolokviju/pismenom ispitu može ostvariti maksimalno 100 bodova (1 postotak od ukupnog broja bodova na kolokviju/pismenom ispitu = 1 bod), a na zadaćama maksimalno 10 bodova. Na svakom pojedinom kolokviju student mora ostvariti barem 20% od ukupnog broja bodova s tog kolokvija. Sukladno tome određuju se sljedeći pragovi:

ocjena dovoljan (2): 45-60 bodova
ocjena dobar(3): 61-75 bodova
ocjena vrlo dobar(4): 76-89 bodova
ocjena izvrstan(5): 90 bodova i više.

Na pojedinoj zadaći koju je usmeno prezentirao student može ostvariti 0-5 bodova.

ZADAĆE

Svaki tjedan student će dobiti zadaće na vježbama i predavanju koje je dužan predati sljedeći tjedan u pismenom obliku. Zadaće se provjeravaju kontinuirano na predavanju i vježbama.

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit je obavezan za studente koji nisu položili kolegij preko kolokvija.

USMENI ISPIT

Usmeni ispit je obavezan za sve studente i pristupa mu se nakon položenog pismenog dijela ispita. Na usmenom ispitu se, u ovisnosti od ocjene s pismenog ispita, formira konačna ocjena.

PRIMJERI KOLOKVIJA S PRETHODNIH GODINA

1. kolokvij - primjer iz 2022./2023. (pdf)
2. kolokvij - primjer iz 2022./2023. (pdf)
1. kolokvij - primjer iz 2020./2021. (pdf)
2. kolokvij - primjer iz 2020./2021. (pdf)
1. kolokvij - primjer iz 2016./2017. (pdf)
2.kolokvij - primjer iz 2016./2017. (pdf)
1. kolokvij - primjer iz 2015./2016.(pdf)
2. kolokvij - primjer iz 2015./2016.(A)

Kolokviji iz akademske 2014./2015.

1. kolokvij (grupa A, grupa B)
2. kolokvij (grupe A i B)

Kolokviji iz akademske 2013./2014.

Kolokviji iz akademske 2012./2013.

1. kolokvij (grupa A, grupa B, grupa C)
2. kolokvij (grupa A, grupa B, grupa C)

Kolokviji iz akademske 2011./2012.

Kolokviji iz akademske 2009./2010.

PRIMJERI PISMENIH ISPITA

NASTAVNI MATERIJALI

OBAVIJESTI

Sve obavijesti vidljive su registriranim korisnicima