Funkcije više varijabli

M009 (3+2+0) - 7 ECTS bodova

OSNOVNE INFORMACIJE

Kolegij Funkcije više varijabli izvodi se u zimskom semestru druge godine sveučilišnog preddiplomskog studija matematike i sveučilišnog nastavničkog studija matematike i informatike. Cilj kolegija je upoznati studente s diferencijalnim i integralnim računom realnih i vektorskih funkcija više realnih varijabli. Na predavanjima će se uvoditi osnovni pojmovi i obrađivati njihova svojstva, te ilustrirati primjerima, dok će na vježbama studenti usvajati odgovarajuće tehnike rješavanja konkretnih problema

• Sadržaj kolegija možete dohvatiti na sljedećem linku (pdf).

OSNOVNA LITERATURA

1. J. Stewart, Calculus 7th Edition, McMaster University and University of Toronto, Brooks/Cole, Cengage Learning, Belmont, 2008.

DOPUNSKA LITERATURA

1. S. Kurepa, Matematička analiza 3: Funkcije više varijabli, Tehnička knjiga, Zagreb, 1984.
2. Š. Ungar, Matematička analiza u Rn, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
3. B.P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986.
4. P. Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000.
5. S. Lang, Calculus of Several Variables, Springer, New York, 1987.
6. M. Lovrić, Vector Calculus, Addison-Wesley Publ.\ Ltd., Don Mills, Ontario, 1997.

RASPORED PREDAVANJA I VJEŽBI

Izvedbeni program kolegija Funkcije više varijabli realizira se s fondom od 75 sati (tjedno 3 sata predavanja i 2 sata vježbi). Pohađanje predavanja i vježbi je obavezno. Za točno vrijeme i raspored predavanja molimo vas da pratite stranicu rasporeda i Teams kanal. Za pristup Teams kanalu koristiti AAIEdu pristupne podatke i kod obh3slj.

PRAVILA POLAGANJA ISPITA

Studenti tijekom studija mogu pristupiti polaganju 2 kolokvija koji pokrivaju cijelo gradivo. Uspješno položeni kolokviji zamjenjuju pismeni dio ispita. 

Da bi uspješno položio kolegij preko kolokvija/pismenog  ispita, student mora skupiti barem  55  bodova, pri čemu na kolokviju/pismenom ispitu može ostvariti maksimalno 100 bodova (1 postotak od ukupnog broja bodova na kolokviju/pismenom ispitu = 1 bod), a na zadaćama maksimalno 20 bodova (od toga maksimalno 10 bodova na zadaćama s predavanja i maksimalno 10 bodova na zadaćama s vježbi). Na svakom pojedinom kolokviju student mora ostvariti barem 20% od ukupnog broja bodova s tog kolokvija. Sukladno tome određuju se sljedeći pragovi:

• ocjena dovoljan (2): 55-65 bodova
• ocjena dobar(3): 65-78 bodova
• ocjena vrlo dobar(4): 78-90 bodova
• ocjena izvrstan(5): 90 bodova i više.

Na pojedinoj zadaći koju je usmeno prezentirao student može ostvariti 0-5 bodova.

ZADAĆE

Svaki tjedan student će dobiti zadaće na vježbama i predavanju koje je dužan predati sljedeći tjedan u pismenom obliku. Zadaće se provjeravaju kontinuirano na predavanju i vježbama.

PISMENI ISPIT

Pismeni ispit je obavezan za studente koji nisu položili kolegij preko kolokvija. 

USMENI ISPIT

Usmeni ispit je obavezan za sve studente i pristupa mu se nakon položenog pismenog dijela ispita. Na usmenom ispitu se, u ovisnosti od ocjene s pismenog ispita, formira konačna ocjena.

NASTAVNI MATERIJALI

• plohe
• ekstremi

 PRIMJERI KOLOKVIJA

• Prvi kolokvij (2022./2023.)
• Drugi kolokvij (2022./2023.)
• Prvi kolokvij (2020./2021.)
• Drugi kolokvij (2020./2021.)
• Prvi kolokvij (2019./2020.)
• Drugi kolokvij (2019./2020.)
• Prvi kolokvij (2018./2019.)
• Drugi kolokvij (2018./2019.)
• Prvi kolokvij (2017./2018.)
• Drugi kolokvij (2017./2018.)
• Prvi kolokvij (2016./2017.)
• Drugi kolokvij (2016./2017.) 
• Prvi kolokvij (2015./2016.)
• Drugi kolokvij(2015./2016.)
• Prvi kolokvij (2014./2015.)
• Drugi kolokvij(2014./2015.)

PRIMJERI PISMENIH ISPITA

• Pismeni ispit (2022.)
• Pismeni ispit (2021.)
• Pismeni ispit (2020.)
• Pismeni ispit (2019.)
• Pismeni ispit (2018.)
• Pismeni ispit (2018.)
• Pismeni ispit (2017.)
• Pismeni ispit (2017.)
• Pismeni ispit (2016.)
• Pismeni ispit (2016.)
• Pismeni ispit (2016.)
• Pismeni ispit (2015.)
• Pismeni ispit (2015.)
• Pismeni ispit (2013.)

OBAVIJESTI

•  .